Hosi
Crisogno Soares Freitas Pereira
A. Definisaun
edukasaun
Dala ruma iha ita-nia le’et maske hatene kona-ba
‘saida mak edukasaun, maibé bainhira edukasaun ne’e rasik define iha limitasaun
ruma, sei mosu definisaun oin-oin kona-ba edukasaun. Iha sentidu ne’ebé simples
(tanan), edukasaun normalmente signifika nu’udar esforsu ema nian atu haburas
nia personalidade tuir volór sira iha nia sosiedade no kultura. Iha nia
dezenvolvimentu, sentidu edukasaun ka paedagogie
signifika katak formasaun ka ajudasaun hosi ema adultu atu nune’e ema ne’e
sai maduru[1]. Tuir mai, edukasaun fó sentidu nu’udar “esforsu
ne’ebé hala’o hosi ema ida ka grupu ema seluk nian atu sai maduru ka atu to’o
ba nivél moris nian ka hamoris moris ne’e rasik ba nivél aas liu iha sentidu
mentál” (Sudirman et al, 1992, p. 4).
Realidade ne’ebé iha, signifikadu edukasaun ne’e
nafatin simu denzenvolvimentu, maski esensialmente laiha diferensia ne’ebé
dook. Tuir mai, sei hatudu signifikadu edukasaun ne’e rasik hosi ema sira
ne’ebé espertu iha edukasaun.
1. Langeveld
Edukasaun
mak esfursu ida-idak, influénsia, protesaun no ajudasaun ne’ebé fó ba labarik
atu to’o ba maduridade labarik ne’e rasik, ka ne’ebé efisien liu ajuda labarik
atu bele sufisientemente halo nia serbisu ba nia moris rasik. Influénsia ne’e
mai hosi ema adultu ne’ebé maduru (ka ida ne’ebé ema boot ‘adultu/maduru’ kria
hanesan: eskola, livru, esperiénsia moris loron-loron, no seluk-seluk tan) no
ida ne’e refere ba ema ne’ebé sidauk maduru. (Langeveld, 1971, kapÍtulu 5)
2. John
Dewey
Edukasaun mak prosesu formasaun jeitu sira ne’ebé
fundamentál intelektualmente no emosionalmente ba diresaun natureza no ema.
3. J.J.
Rousseau
Edukasaun
mak atu fó ba ita bukae ne’ebé laiha durante tempu labarik, maibé ita presiza
nia ba ita-nia tempu adultu.
4. Driyakara
Edukasaun
mak halo (tulun) ema ne’ebé joven (joventudi/preadultu) ka hasa’e ema joven ba
iha nivél insania ‘ema kriatura/ema ne’ebé bele kria buat foun ruma hosi buat
ne’ebé eziste’ (Driyakara, 1980, p. 74).
5. Carter
V. Good
Edukasaun
mak arte, prátiku, ka profeisaun nu’udar edukadór; Hatene, koñesementu ka
matenek ne’ebé sistemátiku ka ensinu ne’ebé iha relasaun ho prinsípiu no métodu
hanorin nian, asisténsia no forma estudante; iha sentidu ne’ebé luan troka hodi
fó signifikadu edukasaun.
6. Ahmad
D. Marimba
Edukasaun mak formasaun ka liderasaun konxientemente hosi
edukadór ba dezenvolvimentu isin no klamar edukante atu ba forma personalidade
ne’ebé integradu.
Substánsia
sira ne’ebé iha edukasaun nia laran, mak:
a. Esforsu (atividade), esforsu nia lisan formasaun
(liderasaun ka ajudasaun) no hala’o ho konxiénsia;
b. Iha edukadór; formadór ka ajudante;
c. Iha
edukante ka estudante;
d. Formasaun ne’e iha ninia fundamentu no objetivu;
e. No iha esforsu sira ne’e ho serteza iha instrumentu
sira ne’ebé uza. (Marimba, 1987. P. 19)
Hosi
signifikadu sira ka limitasaun edukasaun ne’ebé ema matenek sira fó, maski iha
diferensiasaun redaksionalmente, maibé esensialmente iha uniaun entre
substánsia sira ka fatór sira ne’ebé iha nia laran, ne’e mak signifikadu
edukasaun hatudu prosesu formasaun ida, hanorin di’ak ka liderasaun ne’ebé iha
nia laran eziste substánsia sira hanesan edukadór, edukante, objetivu no
seluk-seluk tan.
Tanba
razaun ne’e, ho atensaun tomak ba limitasaun edukasaun sira, iha sentidu
fundamentál oin-oin ne’ebé presiza atu hatene mak tuir mai ne’e:
1. Edukasaun
nu’udar prosesu ba labarik edukante ne’ebé sei kontinua to’o hetan personalidade
susila ne’ebé maduru. Prosesu ne’e kontinua iha tempu ida nia laran. Sei kuandu
labarik hetan personalidade susila ne’ebé maduru, entaun nia totalmente bele
hala’o mesak ninia serbisu ba ninia moris no sosiedade nia di’ak.
2. Edukasaun
nu’udar hahalok umana. Edukasaun moris hosi amizade ema maduru sira no ema
ne’ebé sidauk maduru iha uniaun moris nian. Asaun eduka ne’ebé ema maduru ho konxiénte halo no
bazea hosi valór umanidade sira. Asaun ne’e, fó kauza ba ema sidauk maduru sai
maduru ho volór umanidade sira, no moris tuir volór sira ne’e. Maduridade-an
nu’udar objetivu edukasaun ne’ebé atu no sei hetan liuhosi hahalok ka asaun
edukasaun.
3. Edukasaun nu’udar relasaun interpersonál edukadór no
edukante. Iha relasaun amizade akontese kontaku ka komunikasaun entre kada
pribadu. Relasaun ne’e kuandu sai (aas) iha nivél relasaun edukasionál, entaun
sai relasaun entre privadu edukadór no edukante, ne’ebé finalmente hamoris
(hahoris) responsabilidade edukasaun (edukasionál) no prestíjiu (kewibawaan) edukasaun. Edukadór halo
asaun tuir nesesidade no salvasaun edukante, no edukante rekoñese prestíjiiu
edukadór no dependete ba edukadór.
4. Asaun no hahalok eduka fó hanorin di’ak ba edukante
atu to’o ba objetivu sira, no ida ne’e mosu duni iha labarik nia-an mudansa
sira. Mudansa nu’udar resultadu edukasaun, ne’e signifika katak sintoma maduridade
ne’ebé kontinua akontese aumentu to’o iha auto-determinasaun ba
responsabilidade-an hosi edukante ka sai forma privadu susila maduru.
Edukasaun nu’udar fenómena ema ne’ebé fundamentál,
ne’ebé mós iha lisan ka karakterístika konstruktivu iha ema nia moris. Tanba
ne’e, ita hetan hanorin di’ak (true guide)
atu bele halo reflesaun akadémia kona-ba edukasaun ne’e rasik, nu’udar
responsabiliza ba hahalok ne’ebé halo, ne’e mak eduka no hetan edukasaun (fó no
simu edukasaun).
Iha kontekstu ne’e, ita labele halo misturasaun entre
signifikadu edukasaun nu’udar hahalok ema iha nia esforsu-an fó formasaun ba
ema seluk, ho sentidu siénsia edukasaun nu’udar siénsia koñesementu. Tanba
haree hosi óklu istória, edukasaun idade liu duké siénsia ka koñesementu
edukasaun, razaun katak edukasaun eziste ona durante ema eziste. Maibé siénsia
edukasaun foin mak moris iha sékulu 19. Molok ema hahú estuda edukasaun, ema
halo ona asaun eduka ne’ebé bazeia ba esperiésia, intuisaun no
matenek/sabedouria (Suwarno, 1985).
Hodi razaun sira leten sentidu siénsia edukasaun iha
limitasaun variedade oin-oin ne’ebé mai hosi ema matenek nain sira (espertu iha
edukasaun).
1. Tuir Prof. Dr. N. Driyakara hateten katak “siénsia
edukasaun mak hanoin akadémika kona-ba realidade ne’ebé ita hanaran edukasaun
(eduka no simu edukasaun). Hanoin akadémika ho lisan krítiku, metódiku, no
sistemátiku” (Driyakara, 1980, p. 66).
2. Tuir Prof. M. J. Langaveld hateten katak “paedagogi ka siénsia eduka mak siénsia
ida ne’ebé la’ós deit atu konkista ninia objetu atu hatene kondisaun objetu
ne’ebé loos, maibé estuda mós kona-ba oinsá asaun atu halo. Objetu siénsia
edukasaun mak prosesu ka situasaun edukasaun” (Langeveld, 1971, kapítlu 1).
3. Tuir Dr. Sutari Imam Barnadib deklara katak “siénsia
edukasaun mak estuda kona-ba ambiente no prosesu edukasaun” (Barnadib, 1986,
p.17).
Tan ne’e, razaun sira ne’e hotu hatudu variedade
limitasaun kona-ba signifikadu siénsia edukasaun hosi ema matenek nain sira, ne’ebé
fundamentalmente konvensionál katak sentidu siénsia edukasaun mak koñesementu
ne’ebé ko’alia kona-ba problema hotu ne’ebé mosu no nia relasaun ho edukasaun.
Tanba ne’e, nu’udar siénsia koñesementu hanesan mós ho
estudu sira seluk, siénsia edukasaun dezenvolve problema sira ne’ebé ho lisan siénsia
(matéria atu hatene/koñese), lisan teória nune’e mós ho lisan prátika
(esperimentu), siénsia edukasaun ko’alia mós kona-ba problema sira ne’ebé
inklui ho aspeitu hala’o (pelaksanaan),
ba iha tantu teória sira, indikadór sira no prinsipiu kona-ba hala’o edukasaun.
Nia mós iha diresaun ba métodu atu foti asaun (hanorin/eduka), movimenta iha
situasaun edukasaun, ne’ebé ho diresaun ba hala’o realizasaun hakarak ideál
ne’ebé lista ona ho sistemátiku iha edukasaun teoritika.
Nune’e, nu’udar siénsia edukasaun teoritika, entaun siénsia
edukasaun refere ba forma/dezeñu (penyusunan)
problema ka pergunta no koñesementu iha área edukasaun akademikamente,
movimenta hosi prátiku forma/dezeñu teória no dezeñu sistema edukasaun.
B.
Fatór
edukasaun sira
Iha
prosesu dezenvolvimentu hanoin nian kona-ba edukasaun iha mundu oeste (mundu
westernizmu), atividade edukasaun dezenvolve hosi konseitu paedagogi, andragogi no education. iha konseitu pedagójia,
atividade edukasaun refere ba deit labarik sira ne’ebé sidauk maduru (Paeda signifika katak labarik). Objetivu
mak atu tulun labarik atu sai maduru. Maibé tanba resultadu barak hosi
edukante, ne’ebé lo-loos hatudu hahalok la maduru, entaun nu’udar ninia
anti-tesis ne’ebé mosu hosi realidade ida ne’e, hahú moris andragogi (liafuan
fundu mak andro signifika katak mane
hanesan mós feto [2]). Tuir
mai movimentu modernu hamosu konseitu education
ne’ebé ho funsaun rua-rua, ne’e mak “transfer
knowledge” iha parte ida no “making
scientific attitude” iha parte seluk.
Coser
et al, (1983) hateten katak: “education
is the deliberate, formal transfer of knowledge, skill values from one person
to another” (p. 380). Nune’e mós iha Webster (1961) haforsa tan katak “education is the process of training and
developing the knowledge, skill, mind, character etc especially by formal
schooling” (p. 461).
Hanorin
hatudu katak iha prosesu edukasaun eziste edukadór ne’ebé funsionál nu’udar
treinadór, fasilitadór, hatene ‘fahe’ ka ‘fó’ ka ‘hatutan’ eransa ba jerasaun
foun. Nune’e mós iha matéria no materiál (bahan)
ne’ebé atu uza hodi treina, dezenvolve, no hatutan koñesementu, jeitu, hanoin,
ka karakter ne’ebé nu’udar matéria atu hanorin, no iha estudante ne’ebé atu
simu treinamentu, dezenvolvimentu, simu no hatutan eransa koñesementu, jeitu,
hanoin no karakter.
Tuir Barnadib (1986), katak hahalok eduka no simu
edukasaun hamosu fatór sira ne’ebé influénsia no determina, mak:
1. Iha
objetivu atu to’o
2. Iha sujeitu ema (edukadór no edukante) ne’ebé hala’o
edukasaun
3. Ne’ebé moris hamutuk iha envairomente vizinansa
4. Ne’ebé uza instrumentu ruma atu to’o ninia objetivu. (p.
35)
Entre fatór ida ho sira seluk, labele hafahe, tanba
sira ida-idak fó influénsia ba malu.
1.
Fator
objetivu
Kada
atividade saida deit iha nia forma no nia jéneru, konxiénte ka inkonxiénte,
nafatin iha esperansa ba objetivu ne’ebé atu to’o. Oinsá mós buat hotu-hotu ka
esforsu ne’ebé la ho objetivu sei laiha sentidu ida. Tan ne’e, objetivu nu’udar
fatór ne’ebé importante liu.
Edukasaun
nu’udar forma atividade ida ba ema iha ninia moris, no mós fó fatin ba objetivu
nu’udar buat ida ne’ebé atu to’o ka hetan, tantu objetivu ne’ebé formula ho
abstraku to’o iha formula ne’ebé ho forma espesifikamente atu la susar hodi
to’o objetivu ne’ebé aas. Nune’e mós tanba edukasaun nu’udar giadór ba
dezenvolvimentu atu ema tuir diresaun ne’ebé ideál, entaun nu’udar problema
fundamentál ba edukasaun mak eskolla diresaun ka objetivu ne’ebé hakarak atu
hetan ka to’o.
Objetivu
ne’ebé hakarak atu hetan tenke realiza klaramente, hodi nune’e buat hotu ne’ebé
hala’o no fokus ba edukasaun bele komprende ka hatene liuhosi prosesu atividade
sira hanesan edukasaun ne’e rasik, kuandu laiha objetivu ne’ebé klaru atu to’o,
entaun prosesu sei la klaru. Tanba ne’e objetivu ne’e imposivel atu hetan dala
ida de’it, tan ne’e presiza halo etapa
por etapa, ezemplu objetivu jerál, objetivu institusionál, objetivu
kurrikuler no objetivu instruksionál ne’ebé tenke hatudu ka fó sai klaramente
no tuir diresaun.
Kona-ba
objetivu ida ne’e, iha permeira Konferensia Nasionál kona-ba Edukasaun
inkluziva iha Timor-Leste, ministru Edukasaun João Câncio iha nia deskursu
hato’o katak, importánsia hosi konferénsia internasionál mak atu hatuur
fundamentu ba Edukasaun inkluziva iha Timor-Leste tanba konstituisaun iha
artigu lima nulu resin sia, hatuur katak, labarik, ema no sidadaun hotu-hotu
iha direitu hanesan ba edukasaun no kultura. Atu implementa artigu 59, nune’e
konstituisaun Republika Timor-Leste iha lei baze edukasaun ne’ebé Parlamentu
aprova iha 2008 katak, lei Nº 14/ 2008 hatuur fundamentu boot teb-tebes ba
edukasaun inkluziva iha ita-nia rain ne’ebé lei ne’e hateten katak labarik
hotu-hotu ho idade eskolar tinan lima to tinan tolu nulu resin hitu no mós
populasaun hotu-hotu ne’ebé iha vontade atu estuda tenki iha asesu hahú hosi
edukasaun bázika ba to iha nivél aas liu, hodi hatudu katak asuntu edukasaun
sai prioridade hosi nivél elementáriu to iha nivél teknolójia liu-liu atu hatan
ba sinál tempu sira no mudansa globál ne’ebé umana infrenta. Tan ne’e iha tinan
ne’ebé hanesan,
prova no promulga tiha lei baze Edukasaun nian
ne’ebé estabelese implementasaun
ba rejime reforma edukativa foun ida, hahú hosi pré-eskolar
to’o ba iha Universidade.
Konstitusaun RDTL artigu 59 tinan 2002, klaramente
deklara objetivu edukasaun nasionál, ne’e mak:
- Estadu rekoñese no garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun no kultura, nune’e mós harii sistema ensinu báziku universál, obrigatóriu no bainhira bele, saugati, tuir lei haruka.
- Ema hotu iha direitu hanesan, ba oportunidade atu eskola no ba formasaun serbisu/profisaun nian.
- Estadu rekoñese no fiskaliza eskola partikulár no kooperativu sira.
- Estadu tenki garante ba sidadaun hotu-hotu, tuir sira-nia kapasidade, atu bele hetan eskola boot kona-ba investigasaun sientífika no hamoris/haburas arte.
- Ema hotu iha direitu atu goza no harii kultura hanesan nia obrigasaun atu haburas, defende no mós fó valór ba patrimóniu kulturál.
Hodi nune’e bele dehan katak objetivu edukasaun
nasionál mak atu dezenvolve matenek hodi hadi’a moris nasaun no dezenvolve ema
Timorense ne’ebé integradu, ho ninia karakterístika tuir mai ne’e:
1) Iha fiar no adora ba Maromak leten aas ba
2) Iha neon ne’ebé moos atu respeitu
3) Iha
koñesementu no abilidade
4) Fó saúde di’ak ba isin no klamar
5) Personalidade ne’ebé maduru atu hamrik mesak
6) Responsabilidade ba sosiedade no nasaun.
a.
Funsaun
objetivu ba edukasaun
1) Nu’udar diresaun edukasaun
La hodi antisipasaun (presepsaun futuru)
ba objetivu, sei hamosu hahalok ne’ebé lafó importánsia, nune’e mós atividade
sira sei la efisiente. Tan hodi ida ne’e, objetivu sei hatudu diresaun hosi
esforsu ida, maibé diresaun hatudu dalan ne’ebé tenke la’o tuir hosi situasaun
agora ba situasaun ne’ebé tuir mai.
Liuhosi revizaun objetivu nu’udar
diresaun, lafó ezijénsia ba problema ka pergunta atu tuir diresaun ida ne’ebé
liña fó ona liuhosi esforsu ida, maibé fó importánsia liu ba problema liña ida
ne’ebé mak ita tenke foti atu hala’o esforsu ida, ka liña ida ne’ebé mak tenke
tuir durante kondisaun ‘ohin no iha ne’e’ (Suwarno, 1985, p. 41). Nu’udar ezemplu,
mestre ne’ebé ho hakarak forma ninia estudante sai ema matenek, entaun diresaun
hosi ninia esforsu mak kria situasaun estuda ne’ebé bele dezenvolve matenek
(intelijénsia).
2) Objetivu nu’udar pontu finalidade
Esforsu ida, loos duni sei akontese ho
ninia hahú no sei akontese mós ninia finalidade. Dalaruma iha esforsu ne’ebé
paradu tanba faillansu atu to’o nia objetivu, maibé esforsu ne’e sidauk bele
dehan katak hotu ona. Jeralmente,
esforsu ruma atu remata sei finalidade objetivu hetan ona. Ho relasaun ida
ne’e, ne’ebé presiza tau atensaun mak buat ruma ne’ebé iha pozisaun ho
distánsia futuru, no la’ós iha situasaun ohin loron nian ka iha dalan ne’ebé
tenke holaiha situasaun ohin nian. Ezemplu, kuandu edukadór ida iha ninia
objetivu atu estudante sai ema ne’ebé ho neon matenek, entaun fó atensaun mak
diskrisaun kona-ba personajén ne’ebé iha
neon matenek ne’ebé nia hakarak.
3) Objetivu
nu’udar pontu kulminante atu to’o ba objetivu sira seluk
Kuandu
objetivu nu’udar pontu finalidade hosi esforsu, entaun fundamentu ne’e nu’udar
pontu atu fahe. Nia sentidu katak fundu ne’e nu’udar fundamentu ne’ebé sei sai baze
hodi hahú kada esforsu.
Hodi
nune’e, entre fundamentu no objetivu hatutan sira mak liña ne’ebé hatudu
diresaun movimentu hosi esforsu nian ne’ebé fundu, no objetivu edukasaun
nu’udar uniaun ida ne’ebé nunka atu hafahe.
4) Fó
valór ba esforsu ne’ebé halo ona ka hala’o tiha ona
Iha
kontekstu esforsu sira ne’ebé halo, dala ruma hetan ninia objetivu ne’ebé di’ak
liu kuandu halo komparasaun ho sira seluk. Sira ne’e hotu sei hatudu-an bainhira
aprofunda ho valór ruma.
b.
Variedade
objetivu edukasaun
Edukasaun
hahú iha prosesu naruk ne’ebé finalidade to’o iha objetivu jerál no espesífiku,
ne’e mak maduridade ka personalidade maduru. Matenek nain edukasaun nian,
Langaveld hamosu variedade objetivu edukasaun nian, ne’e mak: objetivu jerál
(kompletu), objetivu espesífiku, objetivu inkompletu, objetivu provizóriu,
objetivu insidentál no objetvu intermediária. Tuir mai ne’e, esplika detallamente kona-ba kada objetivu
sira irarkia:
1) Objetivu
jerál
Objetivu ida ne’e fó zelu ba kna’ar
eduka iha sa tempu no kondisaun ne’ebé de’it. Formulasaun objetivu jerál mak atu fó atensaun ba baze
umanidade ne’ebé universál.
2) Objetivu
espesífiku
Objetivu ne’e nu’udar espesifikasaun hosi
objetivu jerál ne’ebé bazea ba asuntu hirak tuir mai:
a. Iha diversidade individuál estudante, ezemplu
diversidade iha talentu, sexsu, intelijénsia, hakarak no seluk-seluk tan.
b. Diversidade ambiente família ka sosiedade, ezemplu:
objetivu espesífiku ba soseidade agrikultór, peskadór no seluk-seluk tan.
c. Diversidade ne’ebé liga ho kna’ar ka serbisu
institusaun, hanesan: objetivu espesifiku ba edukasaun família, edukasaun
eskola, no edukasaun ba iha dezenvolvimentu joventude.
d. Deversidade ne’ebé iha relasaun ho perspetiva ka
filozófia ka ideolójia moris nasaun ida nian.
3) Objetivu
inkompletu
Objetivu ne’e só hola parte de’it iha
elementu ida hosi aspeitu personalidade, ezemplu: objetivu espesifiku formasaun
matenek “kecerdasan” de’it, lafó
atensaun ba sira seluk. Tan
ne’e objetivu inkompletu ne’e dehan katak parte ida hosi objetivu jerál ne’ebé
hola parte hotu iha dezenvolvimentu aspeitu personalidade.
4) Objetivu
provizóriu
Viajen
atu to’o iha objetivu jerál labele hetan iha momentu ida nia laran. Tan ne’e,
persiza etepa ba etapa. Etapa ba etapa ne’ebé hahú ho esforsu atu to’o iha
ninia finalidade, ida ne’e mak hanaran objetivu provizóriu. Ezemplu: labarik
remata ninia estudu iha nivél elementáriu nu’udar objetivu provizóriu atu
kontinua iha nivél ne’ebé aas mak sekundária no universitária.
5) Objetivu
insidentál
Ida ne’e nu’udar objetivu ne’ebé ho
lisan momentu, tanba iha akontesimentu ne’ebé akontese lafinze signifika katak
mosu la ho hanoin uluk (mosu de’it). Maske nune’e, objetivu ne’e la ses hosi
objetivu jerál. Ezemplu: aman ida bolu nia oan ho objetivu atu oan ne’e
obedese.
6) Objetivu
intermediária
Hanaran mós objetivu mediasaun, nu’udar
objetivu ne’ebé hanesan instrumentu ida no tenke hetan uluk liu iha prosesu
aprendizajen tuir mai ho di’ak antes objetivu provizóriu. Ezemplu: labarik bele
lee no hakerek (Objetivu provizóriu) atu nune’e labarik bele tuir prosesu
aprendizajen iha eskola.
Tuir mai, iha nia
relasaun ho irarkia objetivu edukasaun, dividi ba iha variedade objetivu
edukasaun, ne’e mak: objetivu nasionál, institusionál, kurrikuler, no
instruksionál.
1) Objetivu
nasionál
Objetivu nasionál nu’udar objetivu jerál
edukasau nasionál, ne’ebé iha laran inklui formula kualifikasaun jerál ne’ebé
espera katak kada sidadaun hotu-hotu tuir no remata programa edukasaun
nasionál. Rekursu objetivu
jerál normalmente relata iha konstitusaun ka kritéria ofisiál kona-ba
edukasaun.
2) Objetivu
institusionál
Objetivu institusionál mak objetivu
institusaun edukasaun nian ne’ebé nu’udar espsifikasaun hosi objetivu jerál, no
ho konteúdu kualifikasaun ne’ebé tulun estudante sira atu remata sira-nia
estudu iha institusaun edukasaun ruma.
3) Objetivu
kurrikuler
Objetivu
ida ne’e mak esplikasaun hosi objetivu institusionál. Ezemplu: objetivu ba
lisaun relijiaun, matemátika, tetum no lisaun sira seluk. Formulasaun iha
kuríkulu institusaun edukasaun ida/ruma.
4) Objetivu
instruksionál
Formula objetivu ne’e mak espesifikasaun
hosi objetivu kuríkuler, ne’ebé hafahe ba Objetivu Instruksionál Jerál (OIJ) no
Objetivu Instruksionál Espesifiku (OIE). OIJ mak formulasaun ne’ebé ho konteúdu
kualifikasaun nu’udar estetmentu valór estudu ne’ebé espera katak labarik sira
hetan depoizde prosesu aprendizajen ba tópiku ida, maibé sidauk formula
espesifikamente iha forma mudansa atetude estudante, ne’ebé fasil atu haree ka
evalua no la hamosu interpetasaun barak.
Haree
fali OIE mak esplikasaun kontinua hosi OIJ, ho konteúdu kualifikasaun ne’ebé
espera katak kada estudante bele hetan depoizde tuir lisaun ida sup-tópiku
ruma. OIE nia formulasaun mak uza liafuan ne’ebé ho sentidu operasionál, tan
ne’e objetivu bele avalia no la hamosu interpretasaun sala.
2.
Fatór
edukadór
“Edukadór mak ema ne’ebé iha responsabilidade atu
eduka” (Marimba, 1987, p. 37). Hidayanto (1988) fó arolamentu katak signifikadu
edukadór mak sira ne’ebé:
1).
Ema adultu;
2). Inan-aman;
3).
Mestre/a
4).
Lider sosiedade
5).
Lider relijiozu/a (p. 43).
Jeralmente hateten katak ema adultu ida-idak iha
sosiedade bele sai edukadór, tanba edukasaun nu’udar hahalok ka atetude sosiál,
hahalok fundamentál ne’ebé hola parte iha uniaun dezenvolvimentu personalidade
edukante ba persona ne’ebé maduru moralmente. Maduru moralmente iha
nia karakterístika mak tuir mai ne’e:
1) Iha
individualidade ne’ebé totál
2) Iha
sosialidade ne’ebé total
3) Iha norma morál no valór umanidade sira
4) Halo tuir norma no valór sira ho responsabilidade
pesoál ba bem pesoal e bem commom
sosiedade (Tanlain et al, 1986, p. 29).
Ema adultu bele tau lisan sira-an jeralmente liuhosi
sintoma personalidade, ne’e mak:
1) Bele
ona hamrik mesak
2) Bele ona halo desizaun ho laran ba ninia hahalok
3) Iha hanoin ka perspetiva moris rasik, prinsípiu moris
ne’ebé realidade no konsistente.
4) Iha abilidade atu tuir konstrutivamente ba mantra
sosiál kulturál.
5) Konxiénte
ba norma sira
6) Hatudu relasaun pesoál ho norma sira (Hidayanto, 1988,
p. 44).
Ema edukadór tenke hatudu nia-an nu’udar eme ne’ebé
iha hahalok ka atetude atu hamrik mesak no independente. Nia tenke iha
abilidade atu forma nia-an. Nia la’ós hetan ezijénsia atu responsabiliza ba nia
estudante, maibé mós responsabiliza ba nia-an. Responsabilidade ne’e hafundu ho
liberdade ne’ebé nia iha atu desidi hahalok ne’ebé di’ak liu tuir nia-an. Saida
mak nia halo sai ezemplu di’ak ba sosiedade.
a.
Variedade
karakterístika edukadór
Hanesan
esplika tiha ona katak responsabilidade edukadór ne’e todan, tan ne’e nia ema
adultu de’it mak kaer kna’ar ida ne’e. Atu sai edukadór presiza preparasaun
sira, hanesan preparasaun matrimóniu, edukasaun pre-edukadór iha eskola,
edukasaun lideransa no seluk tan. Tan ne’e, espera katak liuhosi estadu kodratu
no sosiál bele eduka ema seluk, signifika katak iha kapasidade (kompeténsia)
atu mobiliza kna’ar eduka ka hanorin.
Iha
karakterístika balun ne’ebé edukadór tenke iha atu hala’o kna’ar iha edukasaun,
mak tuir mai ne’e:
- Maduru iha-an ne’ebé estabil: komprende-an, hadomi-an no iha valór umanidade no buka atu atinzi tuir valór sira, tan ne’e bele responsabiliza-an ba nia moris rasik, la depende-an ba ema seluk.
- Maduru iha sosiál ne’ebé estabil: iha asuntu ne’e edukadór hetan ezijénsia atu iha siénsia kona-ba nia sosiedade no iha abilidade atu forma kooperasaun ho ema seluk.
- Maduru iha profesaun (abilidade atu eduka): fó atensaun no atetude hadomi ba edukante sira no iha koñesementu ne’ebé uituan kona-ba moris edukante no dezenvolve sira, iha kapasidade atu uza métodu eduka ka hanorin (Tanlain et al., 1989; Bernadib, 1986).
b.
Mestre
nu’udar edukadór formál
Edukadór tenke iha lisan ne’ebé persiza atu bele fó ka
transmiti edukasaun no ensinamentu, mak:
1. Kondisaun
profesionál (Diploma, award);
2. Kondisaun
biolójiku (fíziku saudável)
3. Kondisaun
psikolójiku (mentál saudável)
4. Kondisaun
pedagójia didáktikas (edukasaun no ensinamentu ‘prosesu aprendizajen’) (Tanlai
et al., 1989).
Mestre/a nu’udar edukadór iha organizasaun edukasaun
formál iha eskola, direitamente simu fiar hosi sosiedade atu kaer kna’ar no
responsabilidade ba edukasaun. Tan ne’e, buat seluk ne’ebé presiza tau atensaun
hamutuk ho kondisaun sira nu’udar ema adultu, tenke mós kumpri kondisaun todan
sira seluk ne’ebé hafahe ba ezijénsia privadu no pozisaun (Hidayanto, 1988).
Asuntu ne’ebé inklui ezijénsia privadu, mak tuir mai
ne’e:
1. Mentál ne’ebé saudável no fíziku di’ak;
2. Iha
matenek ne’ebé naton;
3. Iha
temperánsa ne’ebé kalma;
4. Estabilidade
iha maduridade emosionál
Asuntu
ne’ebé inklui ezijénsia pozisaun, mak tuir mai ne’e:
1. Koñesementu kona-ba ema no sosiedade, hanesan
atropolójia, sosiolójia, sosiolójia edukasaun no psikolójia;
2. Koñesementu báziku fundamentál pozisaun profeisaun,
hanesan siénsia edukadór no siénsia edukasaun;
3. Koñesementu abilidade iha siénsia nia sanak ne’ebé sei
hanorin, hanesan: matemátika, istória, biolójia, no seluk-seluk tan;
4. Abilidade
iha lideransa edukasaun demokrátika hanesan human
public relation ne’ebé luan no di’ak;
5. Iha filozófia edukasaun ne’ebé seguru no permanente,
no bele responsabiliza ba nia filozófia.
Ida ne’e mak ezijénsia sira ba mestre/a nu’udar
edukadór, maske buat seluk ne’ebé presiza atu aumenta, maibé presiza hatene
katak pozisaun mestre/a nu’udar serbisu ne’ebé aas liu/di’ak loos, tanba nia
serbisu mak atu fó matenek ba nasaun, iha tempu agora ema barak ko’alia kona-ba
dezenvolve rekursu umanu, tan na’e mestre/a iha papél importante no
determinante liu.
Pozisaun mestre/a determinante maibé hare hosi pontu
devista ekonómia, ki’ik tebes, tan ne’e prezisa ideolójia foun no hahalok
realistiku atu hasa’e mestre/a nia moris
di’ak, atu nune’e ezijénsia hasa’e kualidade rekursu umanu ho kondisaun
ekonómia mestre/a sai balansu.
c. Inan-aman
(família) nu’udar edukadór iha uma
Iha tempu agora inan-aman barak mak iha hanoin katak
eskola de’it mak responsabiliza edukasaun ba sira-nia oan. Tan ne’e inan-aman
entrega totalmente edukasaun labarik sira ba mestre/a iha eskola. Hanoin ida
ne’e la loos, tanba edukasaun ne’ebé la’o iha família nu’udar edukasaun
fundamentál. Tan ne’e inan-aman sai nu’udar edukadór ba dala uluk, kodratu no
prinsipál. Sira mak fó barak influénsia no kór personalidade labarik ida nian.
Ema matenek nain sira iha hanoin hanesan katak
edukasaun importante liu iha família, saida de’it mak akontese iha edukasaun
ne’e, sei lori influénsia ba moris labarik nian, nune’e mós ba edukasaun ne’ebé
nia hetan iha eskola no iha sosiedade.
Inan-aman konxiente eduka nia oan sira, sei hetan
ezijénsia hosi objetivu edukasaun, mak fó diresaun ba labarik atu hamrik mesak,
ba personalidade ne’ebé prinsipál. Hodi nune’e, influénsia edukasaun hosi
família ne’e boot liu no determina tebes.
Atetude no hahalok inan-aman hanesan simu labarik,
hadomi labarik, dudu no ajuda labarik atu ativu iha moris komunidade, atu
labarik iha volór moris fízika, valór estetika, valór lia loos, valór morál no
valór relijioza, no buka moris tuir valór sira ne’e. Ida ne’e nu’udar
realizasaun hosi sira-nia papél nu’udar edukadór (Barnadib, 1986; Marimba,
1987; Suwarno, 1985).
3.
Fatór
edukante (estudante)
Iha
sentidu jerál edukante mak ema ida-idak ne’ebé simu influénsia hosi ema ka
grupu ne’ebé hala’o atividade edukasaun. Maibé haree hosi sentidu klo’ot,
edukante mak labarik (privadu ne’ebé sidauk maduru) ne’ebé entrega ba
responsabilidade edukadór (Barnadib, 1986).
Tanba
ne’e edukante ka estudante iha karakterístika balun mak:
a. Sidauk iha personalidade maduru moralmente, tan ne’e
sei iha responsabilidade edukadór nia liman.
b. Sei fó kompleta ba aspeitu balun hosi ninia
maduridade, tan ne’e sei iha responsabilidade edukadór nia liman.
c. Nu’udar ema iha lisan fundamentál ne’ebé nia
dezenvolve integralmente, hanesan nesesidade biolójiku, espirituál, sosiál,
intelijénsia, emosaun, abilidade atu ko’alia, diversidade individuál no seluk
tan.
Iha prosesu edukasaun, pozisaun estudante importante
tebes. Prosesu edukasaun ne’e sei kontinua iha situasaun edukasaun ne’ebé nia
hetan. Iha situasaun edukasaun ne’ebé nia hetan, edukante nu’udar komponente
loos.
Edukante mak ema ne’ebé sidauk maduru no sei dependente
ba ninia edukadór. Edukante sente nia iha dezvantajen sira, nia konxiénte katak
ninia kapasidade sei limitadu duké kapasidade edukadór. Dezvantejen ne’e lori
nia atu halo interaksaun ho nia edukadór iha situasaun edukasaun nia laran. Iha
situasau ne’e mak mosu interaksaun maduridade no immaduridade. Tan ne’e
edukadór no edukante nu’udar sujeitu edukasaun. Sira rua nia pozisaun
importante hotu.
Pontu kulminante atividade edukasaun mak fó tulun ba
labarik atu to’o ninia maduridade. Ninia implikasaun ba asuntu ne’e mak tuir
mai ne’e:
- Ema ne’ebé hetan ajuda la’ós ema ne’ebé nunka halo buat ida, maibé balada ne’ebé bele halo reasaun ba asaun ne’ebé hatudu ka kona nia. Nia iha atividade no liberdade atu halo. Atividade ne’ebé realiza sei la kontra ho prosesu no indikasaun atividade ne’e rasik.
- Atu to’o maduridade tenke hahú ho simu realidade kona-ba dependente labarik ne’ebé inklui kapasidade atu identifika, serbisu hamutuk, no imita-nia edukadór (Hidayanto, 1988).
Tan ne’e edukasaun esforsu atu lori labarik ne’ebé la
kompletu no sei tomak iha ninia moris ne’ebé dependente, ba nivél maduridade,
mak kondisaun ida ne’ebé labarik bele hamrik mesak no responsabiliza ba nia-an,
tantu individualmente, sosialmente, no moralmente.
4.
Fatór
instrumentu edukasaun
Instrumentu
edukasaun mak hahalok ka situasaun ne’ebé finji hala’o atu to’o objetivu
edukasaun. Instrumentu edukasaun mak fatór edukasaun ne’ebé finji halo no uza
hodi to’o objetivu edukasaun ne’ebé programadu/hakarak (Marimba, 1987; Suwarno,
1985; Barnadib, 1986; Tanlain et al., 1989).
Iha
definisaun luan, instrumentu inklui mós fatór sira edukasaun seluk, hanesan
objetivu, edukadór, edukante, no ambiente edukasaun. Iha kontekstu ida ne’e, instrumentu
edukasaun konkretu no klaru ba prosesu aprendizajen mak hahalok ka atetude sira
konkretamente no maka’as hala’o atu responde prosesu edukasaun hodi bele la’o
ho di’ak no susesu.
a.
Variedade
instrumentu edukasaun
Fundamentál
hatudu katak instrumentu ne’ebé refere luan liu, signifika, tanba ne’e iha
asuntu ne’e presiza limitasaun ba asuntu balun de’it. Klaru katak buat hotu
ne’ebé uza ba iha esforsu prosesu edukasaun hanaran instrumentu edukasaun.
Iha
kontekstu perspetiva ne’ebé dinámika, instrumentu iha parte seluk sai nu’udar
kompletasaun, no mós nu’udar ajudu atu halo fasil programa objetivu edukasaun. Instrumentu edukasaun sira ne’e iha variedade, mak:
kastigu, manda no bandu, kumprimentu no fó sala, ezemplu no kostume. Instrumentu
sira seluk ne’ebé mós inklui iha edukasaun mak: kondisaun fíziku eskola nian,
kondisaun ekipamentu eskola, kondisaun instrumetu lisaun, no fasilidade sira
seluk.
Haree hosi nia forma, intrumentu edukasaun bele sai:
1. Hahalok edukadór (software):
inklui morál, hahalok, bandu, manda, kumprimentu, sansaun, hasee.
2. Sasan sira ne’ebé sai nu’udar intrumentu atu fó tulun
(hardware): inklui meza kadeira,
kuadru, apagadór, zis, livru, mapa no seluk tan (Meichati, 1976; Tanlain et al.,
1989).
Iha parte importante balun, hahalok edukasaun nu’udar instrumentu
edukasaun bele haree bazeia ba pontu perspetiva tolu (Meichati, 1976) ne’e mak
tuir mai ne’e:
- Influénsia atetude ba atetude edukante
a. Atetude ne’ebé pozitivu dudu edukante atu halo no
kontinua hahalok ruma, hatudu ezemplu di’ak, haruka/manda, kumprementu no
prezente.
b. Atetude ne’ebé fó forsa dudu edukante atu hadook-an no
hapara hahalok ruma, hanesan bandu, lia-siak, ameasa, kastigu.
- Konsekuénsia atetude ba sentimentu edukante
a. Fó kontenti ba edukante, hanesan kumprementu no
prezente.
b. La
kontenti ka fó todan ba edukante sai terus, hanesan ameasa no kastigu.
- Ho lisan proteje edukante
a. Prevene
ka hatudu dalan, hanesan haruka/manda, ezemplu, no bandu.
b. Hadi’a, hanesan lia-siak, ameasa no kastigu.
b. Fundamentu
dasin ba instrumentu ne’ebé uza
Iha asuntu uza instrumentu edukasaun, buat ne’ebé
importante liu atu tau matan mak pesoa ne’ebé uza, tan ne’e uza intrumentu
edukasaun la sai asuntu tékniku de’it, maibé liu fali ida ne’e inklui asuntu
sentimentu ka privaduhosi ida ne’ebé eduka.
Tanba ne’e atu hili instrumentu edukasaun, iha asuntu
balun ne’ebé presiza atu tau matan, ne’e mak:
1. Objetivu
ne’ebé atu to’o
2. Ema
ne’ebé uza instrumentu
3. Ba sé instrumentu ne’e uza
4. Efektividade uza instrumentu ne’e la hamosu efeitu
balun ne’ebé estraga.
Tuir mai ne’e sei hatudu uza instrumentu edukasaun
ne’ebé hatudu liuhosi forma hahalok.
1) Ezemplu
Atetude (lisan), hahalok no ko’alia sei
imita hosi labarik. Ho ezemplu ne’e hamosu sintoma indentifikasaun pozitiva,
ne’e mak haktuir-an ho ema ne’ebé nia imita.
2) Haruka/manda
Iha ezemplu nia laran labarik bele haree
buat haruka no manda hodi la’o tuir saida mak nia tenke halo atu to’o objetivu
(forma disiplina-an)
3) Bandu
Hahalok edukasaun ne’ebé haruka labarik
atu halo ka hadook-an hosi atetude balun hodi to’o objetivu edukasaun ruma.
Bandu ne’e tenke labarik komprende tanba sá mak nia tenke lahalo baut ruma,
tenke fó razaun.
4) Kumprimentu
no prezente
Funsaun instrumentu ida ne’e atu haforsa
espertu ne’ebé labarik iha ba objetivu edukasaun ruma ne’ebé hetan ona durante
prosesu aprendizajen. Prezente liuhosi forma sasan, hatudu oin hamnasa hodi motiva
no haksolok nia atu fiar-an. Kumprimentu no prezente tenke fó iha tempu ne’ebé
loos, bainhira labarik to’o nia objetivu ho susesu.
5) Lia-siak
Lia-siak nu’udar hahalok edukasaun atu
fó koresaun ba edukante ne’ebé halo sala hodi to’o objetivu edukasaun ruma.
6) Atensaun
no ameasa
Atensaun fó de’it ba labarik ne’ebé
nafatin halo viola no nafatin hetan lia-siak ba ninia violasaun. Bainhira fó atensaun normalmente ho ameasa. Instrumentu
ne’e uza iha momentu ne’ebé loos.
7) Kastigu
Tanba sá kastigu ne’e tenke eziste iha
prosesu aprendizajen? Iha
prinsípiu rua ne’ebé fundamentál hodi fó razaun ba kastigu nia ezisténsia.
1. Kastigu iha tanba violasaun iha, sala ne’ebé edukante
halo.
2. Kastigu iha ho objetivu atu lamosu violasaun
(Indrakusuma, n.d).
Kastigu
iha oin tolu: kastigu fíziku, mentál no intelektuál. Kastigu intelektuál di’ak
liu duké kastigu sira seluk. Ezemplu, labarik ne’ebé lahalo nia kna’ar, nia
tenke halo atividade ruma no seluk bazeia ba razaun ne’ebé sei ajuda nia atu
muda no aprende buat seluk.
Kastigu sira ne’e hotu iha teória sira ne’ebé sai
ninia fundu atu to’o objetivu edukasaun ruma:
a. Teória
hadi’a; labarik hadi’a ninia hahalok.
b. Teória
kompensasaun; labarik troka dezvantajen ne’ebé kauza hosi ninia hahalok.
c. Teória protesaun; ema seluk hetan protesaun to’o la imita
hahalok ne’ebé sala.
d. Teória hatauk; labarik tauk atu repete ninia hahalok
ne’ebé sala.
e. Teória kastigu natureza; labarik estuda hosi esperiénsia
(kastigu).
Ida
ne’e mak jéneru hosi instrumentu edukasaun ruma, ne’ebé tenke uza ba nesesidade
edukante sira.
5.
Fatór
ambiente
Ambiente la responsabiliza ba edukante nia maduridade
maibé nia nu’udar fatór ne’ebé determina tebes tanba fó influénsia boot ba
edukante sira. Fundamentalmente ambiente mak:
1. Fatin (ambiente fíziku); kondisaun iklima, kondisaun rai,
kondisaun natureza;
2. Tradisaun (ambiente kultura); eransa kultura ruma
lingual, arte, ekonómia, siénsia, perspetiva moris, relijiaun;
3. Grupu moris hamutuk (ambinte sosiál ka sosiedade)
família, grupu halimar, suku, organizasaun (Tanlain et al., 1989).
Ambiente ne’ebé haleu sai nu’udar instrumentu iha
prosesu edukasaun (hatais, kondisaun uma, instrumentu halimar/jogu, livru, instrumentu
didáktika nss) hanaran ambiente edukasaun (Barnadib, 1986; Driyakara, 1980).
Tan ne’e edukante nafatin moris iha ambiente sosiedade ne’ebé nia simu
edukasaun. Ambiente ne’e mak: família, eskola, organizasaun joventude.
a.
Ambiente
família
Família
mak institusaun edukasaun dahuluk (informál) no prinsipál ne’ebé edukante ka
labarik sira hetan. Nia iha lisan
kodratu tan ne’e inan-aman iha responsabilidade atu kuida, tau matan, proteze
no eduka labarik atu hetan dezenvolvimentu no kreximentu ho di’ak (saudável). Família
nu’udar primary community (Driyakara,
1980; Meichati, 1976; Tanlain et al., 1989).
Edukasaun família nia funsaun mak:
1) Nu’udar esperiénsia dahuluk tempu ki’ik (labarik).
2) Asegura
moris emosionál labarik
3) Kuda
fundamentu edukasaun morál.
4) Fó
fundamentu edukasaun sosiál
5) Tau fundamentu edukasaun relizioja sira ba labarik.
b.
Ambiente
eskola
La’ós
kna’ar edukasaun hotu-hotu tenke inan-aman de’it mak halo liu-liu iha área siénsia
no jeitu ka abilidade balun. Tanba ne’e labarik haruka ba eskola.
Eskolaiha
responsabilidade ba edukasaun labarik sira durante sira iha eskola. Tanba ne’e
nu’udar institusaun ida ba edukasaun fó kontribuisaun mak tuir mai ne’e;
1. Eskola ajuda inan-aman hanorin kostume atetude di’ak
no kuda neon ne’ebé di’ak.
2. Eskolafó edukasaun ba moris iha sosiedade ne’ebé susar
ka laiha kapasidade atu fó iha uma.
3. Eskola treina labarik sira atu hetan abilidade hanesan
lee, hakerek, konta, pinta no siénsia sira seluk ne’ebé ho funsaun atu
denzenvolve intelektuál no koñesementu.
4. Eskolafó estudu étika, relijiaun, estetika, hatene
loos no sala, no seluk-seluk tan.
Eskolaiha lisan atu fó kontribuisaun mak tuir mai ne’e:
1. Moris
depoizde família
2. Organizasaun
edukasaun formál
3. Organizasaun edukasaun ne’ebé la ho lisan kodratu.
Eskolaiha karakterístika mak tuir mai ne’e:
1. Edukasaun hala’o ho espesífiku no fahe ba nivél ne’ebé
iha relasaun hierarkia.
2. Otas labarik iha nivél edukasaun relativa omojéniu (Serba
sama).
3. Tempu edukasaun relativu kleur tuir programa edukasaun
ne’ebé tenke halo hotu.
4. Matéria ka konteúdu edukasaun barak mak ho estilu
akadémika no jerál.
5. Fó presaun ba kualidade edukasaun nu’udar resposta ba
nesesidade iha futuru (Tanlain et al., 1989, p. 44).
Ambiente eskola nu’udar ambiente edukasaun prinsipál
no segundu. Estudante, mestre/a, administradór, konselór moris hamutuk no
hala’o edukasaun ho regular no programadu ho di’ak.
c.
Ambiente
organizasaun joventude
Nu’udar
organizasaun edukasaun ne’ebé ho lisan non-formál, organizasaun joventude iha
forma ne’ebé variedade, maibé jeralmente bele hafahe ba parte rua: organizasaun
juventude ne’ebé diriji hosi governu no organizasaun juventude ne’ebé diriji hosi
non-governu (NGO).
Papél organizasaun ne’ebé prinsipál mak dezenvolve
sosializasaun moris juventude. Liuhosi organizasaun ne’e dezenvolve konxiénte
sosiál, abilidade iha amizade ho nia maluk (social
skill) no atetude ne’ebé serve iha formasaun relasaun ho ema seluk (social attetude).
Add a comment