Hosi
Crisogno Soares Freitas Pereira 

A.   Definisaun edukasaun
Dala ruma iha ita-nia le’et maske hatene kona-ba ‘saida mak edukasaun, maibé bainhira edukasaun ne’e rasik define iha limitasaun ruma, sei mosu definisaun oin-oin kona-ba edukasaun. Iha sentidu ne’ebé simples (tanan), edukasaun normalmente signifika nu’udar esforsu ema nian atu haburas nia personalidade tuir volór sira iha nia sosiedade no kultura. Iha nia dezenvolvimentu, sentidu edukasaun ka paedagogie signifika katak formasaun ka ajudasaun hosi ema adultu atu nune’e ema ne’e sai maduru[1]. Tuir mai, edukasaun fó sentidu nu’udar “esforsu ne’ebé hala’o hosi ema ida ka grupu ema seluk nian atu sai maduru ka atu to’o ba nivél moris nian ka hamoris moris ne’e rasik ba nivél aas liu iha sentidu mentál” (Sudirman et al, 1992, p. 4).

Realidade ne’ebé iha, signifikadu edukasaun ne’e nafatin simu denzenvolvimentu, maski esensialmente laiha diferensia ne’ebé dook. Tuir mai, sei hatudu signifikadu edukasaun ne’e rasik hosi ema sira ne’ebé espertu iha edukasaun.
1.    Langeveld
Edukasaun mak esfursu ida-idak, influénsia, protesaun no ajudasaun ne’ebé fó ba labarik atu to’o ba maduridade labarik ne’e rasik, ka ne’ebé efisien liu ajuda labarik atu bele sufisientemente halo nia serbisu ba nia moris rasik. Influénsia ne’e mai hosi ema adultu ne’ebé maduru (ka ida ne’ebé ema boot ‘adultu/maduru’ kria hanesan: eskola, livru, esperiénsia moris loron-loron, no seluk-seluk tan) no ida ne’e refere ba ema ne’ebé sidauk maduru. (Langeveld, 1971, kapÍtulu 5)
2.    John Dewey
Edukasaun mak prosesu formasaun jeitu sira ne’ebé fundamentál intelektualmente no emosionalmente ba diresaun natureza no ema.

3.    J.J. Rousseau
Edukasaun mak atu fó ba ita bukae ne’ebé laiha durante tempu labarik, maibé ita presiza nia ba ita-nia tempu adultu.
4.    Driyakara
Edukasaun mak halo (tulun) ema ne’ebé joven (joventudi/preadultu) ka hasa’e ema joven ba iha nivél insania ‘ema kriatura/ema ne’ebé bele kria buat foun ruma hosi buat ne’ebé eziste’ (Driyakara, 1980, p. 74).
5.    Carter V. Good
Edukasaun mak arte, prátiku, ka profeisaun nu’udar edukadór; Hatene, koñesementu ka matenek ne’ebé sistemátiku ka ensinu ne’ebé iha relasaun ho prinsípiu no métodu hanorin nian, asisténsia no forma estudante; iha sentidu ne’ebé luan troka hodi fó signifikadu edukasaun.
6.    Ahmad D. Marimba
Edukasaun mak formasaun ka liderasaun konxientemente hosi edukadór ba dezenvolvimentu isin no klamar edukante atu ba forma personalidade ne’ebé integradu.

Substánsia sira ne’ebé iha edukasaun nia laran, mak:
a.    Esforsu (atividade), esforsu nia lisan formasaun (liderasaun ka ajudasaun) no hala’o ho konxiénsia;
b.    Iha edukadór; formadór ka ajudante;
c.    Iha edukante ka estudante;
d.    Formasaun ne’e iha ninia fundamentu no objetivu;
e.    No iha esforsu sira ne’e ho serteza iha instrumentu sira ne’ebé uza. (Marimba, 1987. P. 19)
Hosi signifikadu sira ka limitasaun edukasaun ne’ebé ema matenek sira fó, maski iha diferensiasaun redaksionalmente, maibé esensialmente iha uniaun entre substánsia sira ka fatór sira ne’ebé iha nia laran, ne’e mak signifikadu edukasaun hatudu prosesu formasaun ida, hanorin di’ak ka liderasaun ne’ebé iha nia laran eziste substánsia sira hanesan edukadór, edukante, objetivu no seluk-seluk tan.

Tanba razaun ne’e, ho atensaun tomak ba limitasaun edukasaun sira, iha sentidu fundamentál oin-oin ne’ebé presiza atu hatene mak tuir mai ne’e:
1.    Edukasaun nu’udar prosesu ba labarik edukante ne’ebé sei kontinua to’o hetan personalidade susila ne’ebé maduru. Prosesu ne’e kontinua iha tempu ida nia laran. Sei kuandu labarik hetan personalidade susila ne’ebé maduru, entaun nia totalmente bele hala’o mesak ninia serbisu ba ninia moris no sosiedade nia di’ak.
2.    Edukasaun nu’udar hahalok umana. Edukasaun moris hosi amizade ema maduru sira no ema ne’ebé sidauk maduru iha uniaun moris nian. Asaun eduka ne’ebé ema maduru ho konxiénte halo no bazea hosi valór umanidade sira. Asaun ne’e, fó kauza ba ema sidauk maduru sai maduru ho volór umanidade sira, no moris tuir volór sira ne’e. Maduridade-an nu’udar objetivu edukasaun ne’ebé atu no sei hetan liuhosi hahalok ka asaun edukasaun.
3.    Edukasaun nu’udar relasaun interpersonál edukadór no edukante. Iha relasaun amizade akontese kontaku ka komunikasaun entre kada pribadu. Relasaun ne’e kuandu sai (aas) iha nivél relasaun edukasionál, entaun sai relasaun entre privadu edukadór no edukante, ne’ebé finalmente hamoris (hahoris) responsabilidade edukasaun (edukasionál) no prestíjiu (kewibawaan) edukasaun. Edukadór halo asaun tuir nesesidade no salvasaun edukante, no edukante rekoñese prestíjiiu edukadór no dependete ba edukadór.
4.    Asaun no hahalok eduka fó hanorin di’ak ba edukante atu to’o ba objetivu sira, no ida ne’e mosu duni iha labarik nia-an mudansa sira. Mudansa nu’udar resultadu edukasaun, ne’e signifika katak sintoma maduridade ne’ebé kontinua akontese aumentu to’o iha auto-determinasaun ba responsabilidade-an hosi edukante ka sai forma privadu  susila maduru.

Edukasaun nu’udar fenómena ema ne’ebé fundamentál, ne’ebé mós iha lisan ka karakterístika konstruktivu iha ema nia moris. Tanba ne’e, ita hetan hanorin di’ak (true guide) atu bele halo reflesaun akadémia kona-ba edukasaun ne’e rasik, nu’udar responsabiliza ba hahalok ne’ebé halo, ne’e mak eduka no hetan edukasaun (fó no simu edukasaun).

Iha kontekstu ne’e, ita labele halo misturasaun entre signifikadu edukasaun nu’udar hahalok ema iha nia esforsu-an fó formasaun ba ema seluk, ho sentidu siénsia edukasaun nu’udar siénsia koñesementu. Tanba haree hosi óklu istória, edukasaun idade liu duké siénsia ka koñesementu edukasaun, razaun katak edukasaun eziste ona durante ema eziste. Maibé siénsia edukasaun foin mak moris iha sékulu 19. Molok ema hahú estuda edukasaun, ema halo ona asaun eduka ne’ebé bazeia ba esperiésia, intuisaun no matenek/sabedouria (Suwarno, 1985).

Hodi razaun sira leten sentidu siénsia edukasaun iha limitasaun variedade oin-oin ne’ebé mai hosi ema matenek nain sira (espertu iha edukasaun).
1.    Tuir Prof. Dr. N. Driyakara hateten katak “siénsia edukasaun mak hanoin akadémika kona-ba realidade ne’ebé ita hanaran edukasaun (eduka no simu edukasaun). Hanoin akadémika ho lisan krítiku, metódiku, no sistemátiku” (Driyakara, 1980, p. 66).
2.    Tuir Prof. M. J. Langaveld hateten katak “paedagogi ka siénsia eduka mak siénsia ida ne’ebé la’ós deit atu konkista ninia objetu atu hatene kondisaun objetu ne’ebé loos, maibé estuda mós kona-ba oinsá asaun atu halo. Objetu siénsia edukasaun mak prosesu ka situasaun edukasaun” (Langeveld, 1971, kapítlu 1).
3.    Tuir Dr. Sutari Imam Barnadib deklara katak “siénsia edukasaun mak estuda kona-ba ambiente no prosesu edukasaun” (Barnadib, 1986, p.17).

Tan ne’e, razaun sira ne’e hotu hatudu variedade limitasaun kona-ba signifikadu siénsia edukasaun hosi ema matenek nain sira, ne’ebé fundamentalmente konvensionál katak sentidu siénsia edukasaun mak koñesementu ne’ebé ko’alia kona-ba problema hotu ne’ebé mosu no nia relasaun ho edukasaun.

Tanba ne’e, nu’udar siénsia koñesementu hanesan mós ho estudu sira seluk, siénsia edukasaun dezenvolve problema sira ne’ebé ho lisan siénsia (matéria atu hatene/koñese), lisan teória nune’e mós ho lisan prátika (esperimentu), siénsia edukasaun ko’alia mós kona-ba problema sira ne’ebé inklui ho aspeitu hala’o (pelaksanaan), ba iha tantu teória sira, indikadór sira no prinsipiu kona-ba hala’o edukasaun. Nia mós iha diresaun ba métodu atu foti asaun (hanorin/eduka), movimenta iha situasaun edukasaun, ne’ebé ho diresaun ba hala’o realizasaun hakarak ideál ne’ebé lista ona ho sistemátiku iha edukasaun teoritika.

Nune’e, nu’udar siénsia edukasaun teoritika, entaun siénsia edukasaun refere ba forma/dezeñu (penyusunan) problema ka pergunta no koñesementu iha área edukasaun akademikamente, movimenta hosi prátiku forma/dezeñu teória no dezeñu sistema edukasaun.

B.   Fatór edukasaun sira
Iha prosesu dezenvolvimentu hanoin nian kona-ba edukasaun iha mundu oeste (mundu westernizmu), atividade edukasaun dezenvolve hosi konseitu paedagogi, andragogi no education. iha konseitu pedagójia, atividade edukasaun refere ba deit labarik sira ne’ebé sidauk maduru (Paeda signifika katak labarik). Objetivu mak atu tulun labarik atu sai maduru. Maibé tanba resultadu barak hosi edukante, ne’ebé lo-loos hatudu hahalok la maduru, entaun nu’udar ninia anti-tesis ne’ebé mosu hosi realidade ida ne’e, hahú moris andragogi (liafuan fundu mak andro signifika katak mane hanesan mós feto [2]). Tuir mai movimentu modernu hamosu konseitu education ne’ebé ho funsaun rua-rua, ne’e mak “transfer knowledge” iha parte ida no “making scientific attitude” iha parte seluk.

Coser et al, (1983) hateten katak: “education is the deliberate, formal transfer of knowledge, skill values from one person to another” (p. 380). Nune’e mós iha Webster (1961) haforsa tan katak “education is the process of training and developing the knowledge, skill, mind, character etc especially by formal schooling” (p. 461).

Hanorin hatudu katak iha prosesu edukasaun eziste edukadór ne’ebé funsionál nu’udar treinadór, fasilitadór, hatene ‘fahe’ ka ‘fó’ ka ‘hatutan’ eransa ba jerasaun foun. Nune’e mós iha matéria no materiál (bahan) ne’ebé atu uza hodi treina, dezenvolve, no hatutan koñesementu, jeitu, hanoin, ka karakter ne’ebé nu’udar matéria atu hanorin, no iha estudante ne’ebé atu simu treinamentu, dezenvolvimentu, simu no hatutan eransa koñesementu, jeitu, hanoin no karakter.

Tuir Barnadib (1986), katak hahalok eduka no simu edukasaun hamosu fatór sira ne’ebé influénsia no determina, mak:
1.    Iha objetivu atu to’o
2.    Iha sujeitu ema (edukadór no edukante) ne’ebé hala’o edukasaun
3.    Ne’ebé moris hamutuk iha envairomente vizinansa
4.    Ne’ebé uza instrumentu ruma atu to’o ninia objetivu. (p. 35)
Entre fatór ida ho sira seluk, labele hafahe, tanba sira ida-idak fó influénsia ba malu.

1.    Fator objetivu
Kada atividade saida deit iha nia forma no nia jéneru, konxiénte ka inkonxiénte, nafatin iha esperansa ba objetivu ne’ebé atu to’o. Oinsá mós buat hotu-hotu ka esforsu ne’ebé la ho objetivu sei laiha sentidu ida. Tan ne’e, objetivu nu’udar fatór ne’ebé importante liu.

Edukasaun nu’udar forma atividade ida ba ema iha ninia moris, no mós fó fatin ba objetivu nu’udar buat ida ne’ebé atu to’o ka hetan, tantu objetivu ne’ebé formula ho abstraku to’o iha formula ne’ebé ho forma espesifikamente atu la susar hodi to’o objetivu ne’ebé aas. Nune’e mós tanba edukasaun nu’udar giadór ba dezenvolvimentu atu ema tuir diresaun ne’ebé ideál, entaun nu’udar problema fundamentál ba edukasaun mak eskolla diresaun ka objetivu ne’ebé hakarak atu hetan ka to’o.
Objetivu ne’ebé hakarak atu hetan tenke realiza klaramente, hodi nune’e buat hotu ne’ebé hala’o no fokus ba edukasaun bele komprende ka hatene liuhosi prosesu atividade sira hanesan edukasaun ne’e rasik, kuandu laiha objetivu ne’ebé klaru atu to’o, entaun prosesu sei la klaru. Tanba ne’e objetivu ne’e imposivel atu hetan dala ida de’it, tan ne’e presiza halo etapa por etapa, ezemplu objetivu jerál, objetivu institusionál, objetivu kurrikuler no objetivu instruksionál ne’ebé tenke hatudu ka fó sai klaramente no tuir diresaun.

Kona-ba objetivu ida ne’e, iha permeira Konferensia Nasionál kona-ba Edukasaun inkluziva iha Timor-Leste, ministru Edukasaun João Câncio iha nia deskursu hato’o katak, importánsia hosi konferénsia internasionál mak atu hatuur fundamentu ba Edukasaun inkluziva iha Timor-Leste tanba konstituisaun iha artigu lima nulu resin sia, hatuur katak, labarik, ema no sidadaun hotu-hotu iha direitu hanesan ba edukasaun no kultura. Atu implementa artigu 59, nune’e konstituisaun Republika Timor-Leste iha lei baze edukasaun ne’ebé Parlamentu aprova iha 2008 katak, lei Nº 14/ 2008 hatuur fundamentu boot teb-tebes ba edukasaun inkluziva iha ita-nia rain ne’ebé lei ne’e hateten katak labarik hotu-hotu ho idade eskolar tinan lima to tinan tolu nulu resin hitu no mós populasaun hotu-hotu ne’ebé iha vontade atu estuda tenki iha asesu hahú hosi edukasaun bázika ba to iha nivél aas liu, hodi hatudu katak asuntu edukasaun sai prioridade hosi nivél elementáriu to iha nivél teknolójia liu-liu atu hatan ba sinál tempu sira no mudansa globál ne’ebé umana infrenta. Tan ne’e iha tinan ne’ebé hanesan, prova no promulga tiha lei baze Edukasaun nian ne’ebé estabelese implementasaun ba rejime reforma edukativa foun ida, hahú hosi pré-eskolar to’o ba iha Universidade.

Konstitusaun RDTL artigu 59 tinan 2002, klaramente deklara objetivu edukasaun nasionál, ne’e mak:
  1. Estadu rekoñese no garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun no kultura, nune’e mós harii sistema ensinu báziku universál, obrigatóriu no bainhira bele, saugati, tuir lei haruka.
  2. Ema hotu iha direitu hanesan, ba oportunidade atu eskola no ba formasaun serbisu/profisaun nian.
  3. Estadu rekoñese no fiskaliza eskola partikulár no kooperativu sira.
  4. Estadu tenki garante ba sidadaun hotu-hotu, tuir sira-nia kapasidade, atu bele hetan eskola boot kona-ba investigasaun sientífika no hamoris/haburas arte.
  5. Ema hotu iha direitu atu goza no harii kultura hanesan nia obrigasaun atu haburas, defende no mós fó valór ba patrimóniu kulturál.

Hodi nune’e bele dehan katak objetivu edukasaun nasionál mak atu dezenvolve matenek hodi hadi’a moris nasaun no dezenvolve ema Timorense ne’ebé integradu, ho ninia karakterístika tuir mai ne’e:
1)    Iha fiar no adora ba Maromak leten aas ba
2)    Iha neon ne’ebé moos atu respeitu
3)    Iha koñesementu no abilidade
4)    Fó saúde di’ak ba isin no klamar
5)    Personalidade ne’ebé maduru atu hamrik mesak
6)    Responsabilidade ba sosiedade no nasaun.

a.    Funsaun objetivu ba edukasaun
1)    Nu’udar diresaun edukasaun
La hodi antisipasaun (presepsaun futuru) ba objetivu, sei hamosu hahalok ne’ebé lafó importánsia, nune’e mós atividade sira sei la efisiente. Tan hodi ida ne’e, objetivu sei hatudu diresaun hosi esforsu ida, maibé diresaun hatudu dalan ne’ebé tenke la’o tuir hosi situasaun agora ba situasaun ne’ebé tuir mai.

Liuhosi revizaun objetivu nu’udar diresaun, lafó ezijénsia ba problema ka pergunta atu tuir diresaun ida ne’ebé liña fó ona liuhosi esforsu ida, maibé fó importánsia liu ba problema liña ida ne’ebé mak ita tenke foti atu hala’o esforsu ida, ka liña ida ne’ebé mak tenke tuir durante kondisaun ‘ohin no iha ne’e’ (Suwarno, 1985, p. 41). Nu’udar ezemplu, mestre ne’ebé ho hakarak forma ninia estudante sai ema matenek, entaun diresaun hosi ninia esforsu mak kria situasaun estuda ne’ebé bele dezenvolve matenek (intelijénsia).

2)    Objetivu nu’udar pontu finalidade
Esforsu ida, loos duni sei akontese ho ninia hahú no sei akontese mós ninia finalidade. Dalaruma iha esforsu ne’ebé paradu tanba faillansu atu to’o nia objetivu, maibé esforsu ne’e sidauk bele dehan katak hotu ona. Jeralmente, esforsu ruma atu remata sei finalidade objetivu hetan ona. Ho relasaun ida ne’e, ne’ebé presiza tau atensaun mak buat ruma ne’ebé iha pozisaun ho distánsia futuru, no la’ós iha situasaun ohin loron nian ka iha dalan ne’ebé tenke holaiha situasaun ohin nian. Ezemplu, kuandu edukadór ida iha ninia objetivu atu estudante sai ema ne’ebé ho neon matenek, entaun fó atensaun mak diskrisaun kona-ba personajén ne’ebé  iha neon matenek ne’ebé nia hakarak.

3)    Objetivu nu’udar pontu kulminante atu to’o ba objetivu sira seluk
Kuandu objetivu nu’udar pontu finalidade hosi esforsu, entaun fundamentu ne’e nu’udar pontu atu fahe. Nia sentidu katak fundu ne’e nu’udar fundamentu ne’ebé sei sai baze hodi hahú kada esforsu.

Hodi nune’e, entre fundamentu no objetivu hatutan sira mak liña ne’ebé hatudu diresaun movimentu hosi esforsu nian ne’ebé fundu, no objetivu edukasaun nu’udar uniaun ida ne’ebé nunka atu hafahe.

4)    Fó valór ba esforsu ne’ebé halo ona ka hala’o tiha ona
Iha kontekstu esforsu sira ne’ebé halo, dala ruma hetan ninia objetivu ne’ebé di’ak liu kuandu halo komparasaun ho sira seluk. Sira ne’e hotu sei hatudu-an bainhira aprofunda ho valór ruma.



b.    Variedade objetivu edukasaun
Edukasaun hahú iha prosesu naruk ne’ebé finalidade to’o iha objetivu jerál no espesífiku, ne’e mak maduridade ka personalidade maduru. Matenek nain edukasaun nian, Langaveld hamosu variedade objetivu edukasaun nian, ne’e mak: objetivu jerál (kompletu), objetivu espesífiku, objetivu inkompletu, objetivu provizóriu, objetivu insidentál no objetvu intermediária. Tuir mai ne’e, esplika detallamente kona-ba kada objetivu sira irarkia:

1)    Objetivu jerál
Objetivu ida ne’e fó zelu ba kna’ar eduka iha sa tempu no kondisaun ne’ebé de’it. Formulasaun objetivu jerál mak atu fó atensaun ba baze umanidade ne’ebé universál.

2)    Objetivu espesífiku
Objetivu ne’e nu’udar espesifikasaun hosi objetivu jerál ne’ebé bazea ba asuntu hirak tuir mai:
a.    Iha diversidade individuál estudante, ezemplu diversidade iha talentu, sexsu, intelijénsia, hakarak no seluk-seluk tan.
b.    Diversidade ambiente família ka sosiedade, ezemplu: objetivu espesífiku ba soseidade agrikultór, peskadór no seluk-seluk tan.
c.     Diversidade ne’ebé liga ho kna’ar ka serbisu institusaun, hanesan: objetivu espesifiku ba edukasaun família, edukasaun eskola, no edukasaun ba iha dezenvolvimentu joventude.
d.    Deversidade ne’ebé iha relasaun ho perspetiva ka filozófia ka ideolójia moris nasaun ida nian.

3)    Objetivu inkompletu
Objetivu ne’e só hola parte de’it iha elementu ida hosi aspeitu personalidade, ezemplu: objetivu espesifiku formasaun matenek “kecerdasan” de’it, lafó atensaun ba sira seluk. Tan ne’e objetivu inkompletu ne’e dehan katak parte ida hosi objetivu jerál ne’ebé hola parte hotu iha dezenvolvimentu aspeitu personalidade.

4)    Objetivu provizóriu
Viajen atu to’o iha objetivu jerál labele hetan iha momentu ida nia laran. Tan ne’e, persiza etepa ba etapa. Etapa ba etapa ne’ebé hahú ho esforsu atu to’o iha ninia finalidade, ida ne’e mak hanaran objetivu provizóriu. Ezemplu: labarik remata ninia estudu iha nivél elementáriu nu’udar objetivu provizóriu atu kontinua iha nivél ne’ebé aas mak sekundária no universitária.

5)    Objetivu insidentál
Ida ne’e nu’udar objetivu ne’ebé ho lisan momentu, tanba iha akontesimentu ne’ebé akontese lafinze signifika katak mosu la ho hanoin uluk (mosu de’it). Maske nune’e, objetivu ne’e la ses hosi objetivu jerál. Ezemplu: aman ida bolu nia oan ho objetivu atu oan ne’e obedese.

6)    Objetivu intermediária
Hanaran mós objetivu mediasaun, nu’udar objetivu ne’ebé hanesan instrumentu ida no tenke hetan uluk liu iha prosesu aprendizajen tuir mai ho di’ak antes objetivu provizóriu. Ezemplu: labarik bele lee no hakerek (Objetivu provizóriu) atu nune’e labarik bele tuir prosesu aprendizajen iha eskola.

Tuir mai, iha nia relasaun ho irarkia objetivu edukasaun, dividi ba iha variedade objetivu edukasaun, ne’e mak: objetivu nasionál, institusionál, kurrikuler, no instruksionál.
1)    Objetivu nasionál
Objetivu nasionál nu’udar objetivu jerál edukasau nasionál, ne’ebé iha laran inklui formula kualifikasaun jerál ne’ebé espera katak kada sidadaun hotu-hotu tuir no remata programa edukasaun nasionál. Rekursu objetivu jerál normalmente relata iha konstitusaun ka kritéria ofisiál kona-ba edukasaun. 

2)    Objetivu institusionál
Objetivu institusionál mak objetivu institusaun edukasaun nian ne’ebé nu’udar espsifikasaun hosi objetivu jerál, no ho konteúdu kualifikasaun ne’ebé tulun estudante sira atu remata sira-nia estudu iha institusaun edukasaun ruma.

3)    Objetivu kurrikuler
Objetivu ida ne’e mak esplikasaun hosi objetivu institusionál. Ezemplu: objetivu ba lisaun relijiaun, matemátika, tetum no lisaun sira seluk. Formulasaun iha kuríkulu institusaun edukasaun ida/ruma.

4)    Objetivu instruksionál
Formula objetivu ne’e mak espesifikasaun hosi objetivu kuríkuler, ne’ebé hafahe ba Objetivu Instruksionál Jerál (OIJ) no Objetivu Instruksionál Espesifiku (OIE). OIJ mak formulasaun ne’ebé ho konteúdu kualifikasaun nu’udar estetmentu valór estudu ne’ebé espera katak labarik sira hetan depoizde prosesu aprendizajen ba tópiku ida, maibé sidauk formula espesifikamente iha forma mudansa atetude estudante, ne’ebé fasil atu haree ka evalua no la hamosu interpetasaun barak.

Haree fali OIE mak esplikasaun kontinua hosi OIJ, ho konteúdu kualifikasaun ne’ebé espera katak kada estudante bele hetan depoizde tuir lisaun ida sup-tópiku ruma. OIE nia formulasaun mak uza liafuan ne’ebé ho sentidu operasionál, tan ne’e objetivu bele avalia no la hamosu interpretasaun sala.

2.    Fatór edukadór
“Edukadór mak ema ne’ebé iha responsabilidade atu eduka” (Marimba, 1987, p. 37). Hidayanto (1988) fó arolamentu katak signifikadu edukadór mak sira ne’ebé:
1). Ema adultu;
2). Inan-aman;
3). Mestre/a
4). Lider sosiedade
5). Lider relijiozu/a (p. 43).

Jeralmente hateten katak ema adultu ida-idak iha sosiedade bele sai edukadór, tanba edukasaun nu’udar hahalok ka atetude sosiál, hahalok fundamentál ne’ebé hola parte iha uniaun dezenvolvimentu personalidade edukante ba persona ne’ebé maduru moralmente. Maduru moralmente iha nia karakterístika mak tuir mai ne’e:
1)    Iha individualidade ne’ebé totál
2)    Iha sosialidade ne’ebé total
3)    Iha norma morál no valór umanidade sira
4)    Halo tuir norma no valór sira ho responsabilidade pesoál ba bem pesoal e bem commom sosiedade (Tanlain et al, 1986, p. 29).

Ema adultu bele tau lisan sira-an jeralmente liuhosi sintoma personalidade, ne’e mak:
1)    Bele ona hamrik mesak
2)    Bele ona halo desizaun ho laran ba ninia hahalok
3)    Iha hanoin ka perspetiva moris rasik, prinsípiu moris ne’ebé realidade no konsistente.
4)    Iha abilidade atu tuir konstrutivamente ba mantra sosiál kulturál.
5)    Konxiénte ba norma sira
6)    Hatudu relasaun pesoál ho norma sira (Hidayanto, 1988, p. 44).

Ema edukadór tenke hatudu nia-an nu’udar eme ne’ebé iha hahalok ka atetude atu hamrik mesak no independente. Nia tenke iha abilidade atu forma nia-an. Nia la’ós hetan ezijénsia atu responsabiliza ba nia estudante, maibé mós responsabiliza ba nia-an. Responsabilidade ne’e hafundu ho liberdade ne’ebé nia iha atu desidi hahalok ne’ebé di’ak liu tuir nia-an. Saida mak nia halo sai ezemplu di’ak ba sosiedade.

a.    Variedade karakterístika edukadór
Hanesan esplika tiha ona katak responsabilidade edukadór ne’e todan, tan ne’e nia ema adultu de’it mak kaer kna’ar ida ne’e. Atu sai edukadór presiza preparasaun sira, hanesan preparasaun matrimóniu, edukasaun pre-edukadór iha eskola, edukasaun lideransa no seluk tan. Tan ne’e, espera katak liuhosi estadu kodratu no sosiál bele eduka ema seluk, signifika katak iha kapasidade (kompeténsia) atu mobiliza kna’ar eduka ka hanorin.

Iha karakterístika balun ne’ebé edukadór tenke iha atu hala’o kna’ar iha edukasaun, mak tuir mai ne’e:
  1. Maduru iha-an ne’ebé estabil: komprende-an, hadomi-an no iha valór umanidade no buka atu atinzi tuir valór sira, tan ne’e bele responsabiliza-an ba nia moris rasik, la depende-an ba ema seluk.
  2. Maduru iha sosiál ne’ebé estabil: iha asuntu ne’e edukadór hetan ezijénsia atu iha siénsia kona-ba nia sosiedade no iha abilidade atu forma kooperasaun ho ema seluk.
  3. Maduru iha profesaun (abilidade atu eduka): fó atensaun no atetude hadomi ba edukante sira no iha koñesementu ne’ebé uituan kona-ba moris edukante no dezenvolve sira, iha kapasidade atu uza métodu eduka ka hanorin (Tanlain et al., 1989; Bernadib, 1986).

b.    Mestre nu’udar edukadór formál
Edukadór tenke iha lisan ne’ebé persiza atu bele fó ka transmiti edukasaun no ensinamentu, mak:
1.    Kondisaun profesionál (Diploma, award);
2.    Kondisaun biolójiku (fíziku saudável)
3.    Kondisaun psikolójiku (mentál saudável)
4.    Kondisaun pedagójia didáktikas (edukasaun no ensinamentu ‘prosesu aprendizajen’) (Tanlai et al., 1989).

Mestre/a nu’udar edukadór iha organizasaun edukasaun formál iha eskola, direitamente simu fiar hosi sosiedade atu kaer kna’ar no responsabilidade ba edukasaun. Tan ne’e, buat seluk ne’ebé presiza tau atensaun hamutuk ho kondisaun sira nu’udar ema adultu, tenke mós kumpri kondisaun todan sira seluk ne’ebé hafahe ba ezijénsia privadu no pozisaun (Hidayanto, 1988).

Asuntu ne’ebé inklui ezijénsia privadu, mak tuir mai ne’e:
1.    Mentál ne’ebé saudável no fíziku di’ak;
2.    Iha matenek ne’ebé naton;
3.    Iha temperánsa ne’ebé kalma;
4.    Estabilidade iha maduridade emosionál
Asuntu ne’ebé inklui ezijénsia pozisaun, mak tuir mai ne’e:
1.    Koñesementu kona-ba ema no sosiedade, hanesan atropolójia, sosiolójia, sosiolójia edukasaun no psikolójia;
2.    Koñesementu báziku fundamentál pozisaun profeisaun, hanesan siénsia edukadór no siénsia edukasaun;
3.    Koñesementu abilidade iha siénsia nia sanak ne’ebé sei hanorin, hanesan: matemátika, istória, biolójia, no seluk-seluk tan;
4.    Abilidade iha lideransa edukasaun demokrátika hanesan human public relation ne’ebé luan no di’ak;
5.    Iha filozófia edukasaun ne’ebé seguru no permanente, no bele responsabiliza ba nia filozófia.

Ida ne’e mak ezijénsia sira ba mestre/a nu’udar edukadór, maske buat seluk ne’ebé presiza atu aumenta, maibé presiza hatene katak pozisaun mestre/a nu’udar serbisu ne’ebé aas liu/di’ak loos, tanba nia serbisu mak atu fó matenek ba nasaun, iha tempu agora ema barak ko’alia kona-ba dezenvolve rekursu umanu, tan na’e mestre/a iha papél importante no determinante liu.

Pozisaun mestre/a determinante maibé hare hosi pontu devista ekonómia, ki’ik tebes, tan ne’e prezisa ideolójia foun no hahalok realistiku atu hasa’e mestre/a  nia moris di’ak, atu nune’e ezijénsia hasa’e kualidade rekursu umanu ho kondisaun ekonómia mestre/a sai balansu.

c.    Inan-aman (família) nu’udar edukadór iha uma
Iha tempu agora inan-aman barak mak iha hanoin katak eskola de’it mak responsabiliza edukasaun ba sira-nia oan. Tan ne’e inan-aman entrega totalmente edukasaun labarik sira ba mestre/a iha eskola. Hanoin ida ne’e la loos, tanba edukasaun ne’ebé la’o iha família nu’udar edukasaun fundamentál. Tan ne’e inan-aman sai nu’udar edukadór ba dala uluk, kodratu no prinsipál. Sira mak fó barak influénsia no kór personalidade labarik ida nian.

Ema matenek nain sira iha hanoin hanesan katak edukasaun importante liu iha família, saida de’it mak akontese iha edukasaun ne’e, sei lori influénsia ba moris labarik nian, nune’e mós ba edukasaun ne’ebé nia hetan iha eskola no iha sosiedade.

Inan-aman konxiente eduka nia oan sira, sei hetan ezijénsia hosi objetivu edukasaun, mak fó diresaun ba labarik atu hamrik mesak, ba personalidade ne’ebé prinsipál. Hodi nune’e, influénsia edukasaun hosi família ne’e boot liu no determina tebes.

Atetude no hahalok inan-aman hanesan simu labarik, hadomi labarik, dudu no ajuda labarik atu ativu iha moris komunidade, atu labarik iha volór moris fízika, valór estetika, valór lia loos, valór morál no valór relijioza, no buka moris tuir valór sira ne’e. Ida ne’e nu’udar realizasaun hosi sira-nia papél nu’udar edukadór (Barnadib, 1986; Marimba, 1987; Suwarno, 1985).

3.    Fatór edukante (estudante)
Iha sentidu jerál edukante mak ema ida-idak ne’ebé simu influénsia hosi ema ka grupu ne’ebé hala’o atividade edukasaun. Maibé haree hosi sentidu klo’ot, edukante mak labarik (privadu ne’ebé sidauk maduru) ne’ebé entrega ba responsabilidade edukadór (Barnadib, 1986).


Tanba ne’e edukante ka estudante iha karakterístika balun mak:
a.    Sidauk iha personalidade maduru moralmente, tan ne’e sei iha responsabilidade edukadór nia liman.
b.    Sei fó kompleta ba aspeitu balun hosi ninia maduridade, tan ne’e sei iha responsabilidade edukadór nia liman.
c.    Nu’udar ema iha lisan fundamentál ne’ebé nia dezenvolve integralmente, hanesan nesesidade biolójiku, espirituál, sosiál, intelijénsia, emosaun, abilidade atu ko’alia, diversidade individuál no seluk tan.

Iha prosesu edukasaun, pozisaun estudante importante tebes. Prosesu edukasaun ne’e sei kontinua iha situasaun edukasaun ne’ebé nia hetan. Iha situasaun edukasaun ne’ebé nia hetan, edukante nu’udar komponente loos.

Edukante mak ema ne’ebé sidauk maduru no sei dependente ba ninia edukadór. Edukante sente nia iha dezvantajen sira, nia konxiénte katak ninia kapasidade sei limitadu duké kapasidade edukadór. Dezvantejen ne’e lori nia atu halo interaksaun ho nia edukadór iha situasaun edukasaun nia laran. Iha situasau ne’e mak mosu interaksaun maduridade no immaduridade. Tan ne’e edukadór no edukante nu’udar sujeitu edukasaun. Sira rua nia pozisaun importante hotu.

Pontu kulminante atividade edukasaun mak fó tulun ba labarik atu to’o ninia maduridade. Ninia implikasaun ba asuntu ne’e mak tuir mai ne’e:
  1. Ema ne’ebé hetan ajuda la’ós ema ne’ebé nunka halo buat ida, maibé balada ne’ebé bele halo reasaun ba asaun ne’ebé hatudu ka kona nia. Nia iha atividade no liberdade atu halo. Atividade ne’ebé realiza sei la kontra ho prosesu no indikasaun atividade ne’e rasik.
  2. Atu to’o maduridade tenke hahú ho simu realidade kona-ba dependente labarik ne’ebé inklui kapasidade atu identifika, serbisu hamutuk, no imita-nia edukadór (Hidayanto, 1988).


Tan ne’e edukasaun esforsu atu lori labarik ne’ebé la kompletu no sei tomak iha ninia moris ne’ebé dependente, ba nivél maduridade, mak kondisaun ida ne’ebé labarik bele hamrik mesak no responsabiliza ba nia-an, tantu individualmente, sosialmente, no moralmente.

4.    Fatór instrumentu edukasaun
Instrumentu edukasaun mak hahalok ka situasaun ne’ebé finji hala’o atu to’o objetivu edukasaun. Instrumentu edukasaun mak fatór edukasaun ne’ebé finji halo no uza hodi to’o objetivu edukasaun ne’ebé programadu/hakarak (Marimba, 1987; Suwarno, 1985; Barnadib, 1986; Tanlain et al., 1989).

Iha definisaun luan, instrumentu inklui mós fatór sira edukasaun seluk, hanesan objetivu, edukadór, edukante, no ambiente edukasaun. Iha kontekstu ida ne’e, instrumentu edukasaun konkretu no klaru ba prosesu aprendizajen mak hahalok ka atetude sira konkretamente no maka’as hala’o atu responde prosesu edukasaun hodi bele la’o ho di’ak no susesu.

a.    Variedade instrumentu edukasaun
Fundamentál hatudu katak instrumentu ne’ebé refere luan liu, signifika, tanba ne’e iha asuntu ne’e presiza limitasaun ba asuntu balun de’it. Klaru katak buat hotu ne’ebé uza ba iha esforsu prosesu edukasaun hanaran instrumentu edukasaun.

Iha kontekstu perspetiva ne’ebé dinámika, instrumentu iha parte seluk sai nu’udar kompletasaun, no mós nu’udar ajudu atu halo fasil programa objetivu edukasaun. Instrumentu edukasaun sira ne’e iha variedade, mak: kastigu, manda no bandu, kumprimentu no fó sala, ezemplu no kostume. Instrumentu sira seluk ne’ebé mós inklui iha edukasaun mak: kondisaun fíziku eskola nian, kondisaun ekipamentu eskola, kondisaun instrumetu lisaun, no fasilidade sira seluk.

Haree hosi nia forma, intrumentu edukasaun bele sai:
1.    Hahalok edukadór (software): inklui morál, hahalok, bandu, manda, kumprimentu, sansaun, hasee.
2.    Sasan sira ne’ebé sai nu’udar intrumentu atu fó tulun (hardware): inklui meza kadeira, kuadru, apagadór, zis, livru, mapa no seluk tan (Meichati, 1976; Tanlain et al., 1989).

Iha parte importante balun, hahalok edukasaun nu’udar instrumentu edukasaun bele haree bazeia ba pontu perspetiva tolu (Meichati, 1976) ne’e mak tuir mai ne’e:
  1. Influénsia atetude ba atetude edukante
a.    Atetude ne’ebé pozitivu dudu edukante atu halo no kontinua hahalok ruma, hatudu ezemplu di’ak, haruka/manda, kumprementu no prezente.
b.    Atetude ne’ebé fó forsa dudu edukante atu hadook-an no hapara hahalok ruma, hanesan bandu, lia-siak, ameasa, kastigu.
  1. Konsekuénsia atetude ba sentimentu edukante
a.    Fó kontenti ba edukante, hanesan kumprementu no prezente.
b.    La kontenti ka fó todan ba edukante sai terus, hanesan ameasa no kastigu.
  1. Ho lisan proteje edukante
a.    Prevene ka hatudu dalan, hanesan haruka/manda, ezemplu, no bandu.
b.    Hadi’a, hanesan lia-siak, ameasa no kastigu.

b.    Fundamentu dasin ba instrumentu ne’ebé uza
Iha asuntu uza instrumentu edukasaun, buat ne’ebé importante liu atu tau matan mak pesoa ne’ebé uza, tan ne’e uza intrumentu edukasaun la sai asuntu tékniku de’it, maibé liu fali ida ne’e inklui asuntu sentimentu ka privaduhosi ida ne’ebé eduka.

Tanba ne’e atu hili instrumentu edukasaun, iha asuntu balun ne’ebé presiza atu tau matan, ne’e mak:
1.    Objetivu ne’ebé atu to’o
2.    Ema ne’ebé uza instrumentu
3.    Ba sé instrumentu ne’e uza
4.    Efektividade uza instrumentu ne’e la hamosu efeitu balun ne’ebé estraga.

Tuir mai ne’e sei hatudu uza instrumentu edukasaun ne’ebé hatudu liuhosi forma hahalok.
1)    Ezemplu
Atetude (lisan), hahalok no ko’alia sei imita hosi labarik. Ho ezemplu ne’e hamosu sintoma indentifikasaun pozitiva, ne’e mak haktuir-an ho ema ne’ebé nia imita.
2)    Haruka/manda
Iha ezemplu nia laran labarik bele haree buat haruka no manda hodi la’o tuir saida mak nia tenke halo atu to’o objetivu (forma disiplina-an)
3)    Bandu
Hahalok edukasaun ne’ebé haruka labarik atu halo ka hadook-an hosi atetude balun hodi to’o objetivu edukasaun ruma. Bandu ne’e tenke labarik komprende tanba sá mak nia tenke lahalo baut ruma, tenke fó razaun.
4)    Kumprimentu no prezente
Funsaun instrumentu ida ne’e atu haforsa espertu ne’ebé labarik iha ba objetivu edukasaun ruma ne’ebé hetan ona durante prosesu aprendizajen. Prezente liuhosi forma sasan, hatudu oin hamnasa hodi motiva no haksolok nia atu fiar-an. Kumprimentu no prezente tenke fó iha tempu ne’ebé loos, bainhira labarik to’o nia objetivu ho susesu.
5)    Lia-siak
Lia-siak nu’udar hahalok edukasaun atu fó koresaun ba edukante ne’ebé halo sala hodi to’o objetivu edukasaun ruma.
6)    Atensaun no ameasa
Atensaun fó de’it ba labarik ne’ebé nafatin halo viola no nafatin hetan lia-siak ba ninia violasaun. Bainhira fó atensaun normalmente ho ameasa. Instrumentu ne’e uza iha momentu ne’ebé loos.


7)    Kastigu
Tanba sá kastigu ne’e tenke eziste iha prosesu aprendizajen? Iha prinsípiu rua ne’ebé fundamentál hodi fó razaun ba kastigu nia ezisténsia.
1.    Kastigu iha tanba violasaun iha, sala ne’ebé edukante halo.
2.    Kastigu iha ho objetivu atu lamosu violasaun (Indrakusuma, n.d).
Kastigu iha oin tolu: kastigu fíziku, mentál no intelektuál. Kastigu intelektuál di’ak liu duké kastigu sira seluk. Ezemplu, labarik ne’ebé lahalo nia kna’ar, nia tenke halo atividade ruma no seluk bazeia ba razaun ne’ebé sei ajuda nia atu muda no aprende buat seluk.

Kastigu sira ne’e hotu iha teória sira ne’ebé sai ninia fundu atu to’o objetivu edukasaun ruma:
a.    Teória hadi’a; labarik hadi’a ninia hahalok.
b.    Teória kompensasaun; labarik troka dezvantajen ne’ebé kauza hosi ninia hahalok.
c.    Teória protesaun; ema seluk hetan protesaun to’o la imita hahalok ne’ebé sala.
d.    Teória hatauk; labarik tauk atu repete ninia hahalok ne’ebé sala.
e.    Teória kastigu natureza; labarik estuda hosi esperiénsia (kastigu).
Ida ne’e mak jéneru hosi instrumentu edukasaun ruma, ne’ebé tenke uza ba nesesidade edukante sira.

5.    Fatór ambiente
Ambiente la responsabiliza ba edukante nia maduridade maibé nia nu’udar fatór ne’ebé determina tebes tanba fó influénsia boot ba edukante sira. Fundamentalmente ambiente mak:
1.    Fatin (ambiente fíziku); kondisaun iklima, kondisaun rai, kondisaun natureza;
2.    Tradisaun (ambiente kultura); eransa kultura ruma lingual, arte, ekonómia, siénsia, perspetiva moris, relijiaun;
3.    Grupu moris hamutuk (ambinte sosiál ka sosiedade) família, grupu halimar, suku, organizasaun (Tanlain et al., 1989).

Ambiente ne’ebé haleu sai nu’udar instrumentu iha prosesu edukasaun (hatais, kondisaun uma, instrumentu halimar/jogu, livru, instrumentu didáktika nss) hanaran ambiente edukasaun (Barnadib, 1986; Driyakara, 1980). Tan ne’e edukante nafatin moris iha ambiente sosiedade ne’ebé nia simu edukasaun. Ambiente ne’e mak: família, eskola, organizasaun joventude.

a.    Ambiente família
Família mak institusaun edukasaun dahuluk (informál) no prinsipál ne’ebé edukante ka labarik sira hetan. Nia iha lisan kodratu tan ne’e inan-aman iha responsabilidade atu kuida, tau matan, proteze no eduka labarik atu hetan dezenvolvimentu no kreximentu ho di’ak (saudável). Família nu’udar primary community (Driyakara, 1980; Meichati, 1976; Tanlain et al., 1989).

Edukasaun família nia funsaun mak:
1)    Nu’udar esperiénsia dahuluk tempu ki’ik (labarik).
2)    Asegura moris emosionál labarik
3)    Kuda fundamentu edukasaun morál.
4)    Fó fundamentu edukasaun sosiál
5)    Tau fundamentu edukasaun relizioja sira ba labarik.

b.    Ambiente eskola
La’ós kna’ar edukasaun hotu-hotu tenke inan-aman de’it mak halo liu-liu iha área siénsia no jeitu ka abilidade balun. Tanba ne’e labarik haruka ba eskola.

Eskolaiha responsabilidade ba edukasaun labarik sira durante sira iha eskola. Tanba ne’e nu’udar institusaun ida ba edukasaun fó kontribuisaun mak tuir mai ne’e;
1.    Eskola ajuda inan-aman hanorin kostume atetude di’ak no kuda neon ne’ebé di’ak.
2.    Eskolafó edukasaun ba moris iha sosiedade ne’ebé susar ka laiha kapasidade atu fó iha uma.
3.    Eskola treina labarik sira atu hetan abilidade hanesan lee, hakerek, konta, pinta no siénsia sira seluk ne’ebé ho funsaun atu denzenvolve intelektuál no koñesementu.
4.    Eskolafó estudu étika, relijiaun, estetika, hatene loos no sala, no seluk-seluk tan.

Eskolaiha lisan atu fó kontribuisaun mak tuir mai ne’e:
1.    Moris depoizde família
2.    Organizasaun edukasaun formál
3.    Organizasaun edukasaun ne’ebé la ho lisan kodratu.

Eskolaiha karakterístika mak tuir mai ne’e:
1.    Edukasaun hala’o ho espesífiku no fahe ba nivél ne’ebé iha relasaun hierarkia.
2.    Otas labarik iha nivél edukasaun relativa omojéniu (Serba sama).
3.    Tempu edukasaun relativu kleur tuir programa edukasaun ne’ebé tenke halo hotu.
4.    Matéria ka konteúdu edukasaun barak mak ho estilu akadémika no jerál.
5.    Fó presaun ba kualidade edukasaun nu’udar resposta ba nesesidade iha futuru (Tanlain et al., 1989, p. 44).

Ambiente eskola nu’udar ambiente edukasaun prinsipál no segundu. Estudante, mestre/a, administradór, konselór moris hamutuk no hala’o edukasaun ho regular no programadu ho di’ak.

c.    Ambiente organizasaun joventude
Nu’udar organizasaun edukasaun ne’ebé ho lisan non-formál, organizasaun joventude iha forma ne’ebé variedade, maibé jeralmente bele hafahe ba parte rua: organizasaun juventude ne’ebé diriji hosi governu no organizasaun juventude ne’ebé diriji hosi non-governu (NGO).

Papél organizasaun ne’ebé prinsipál mak dezenvolve sosializasaun moris juventude. Liuhosi organizasaun ne’e dezenvolve konxiénte sosiál, abilidade iha amizade ho nia maluk (social skill) no atetude ne’ebé serve iha formasaun relasaun ho ema seluk (social attetude).


[1] Maduru iha ne’e fó sentidu katak atu bele responsabiliza ba nia-an biolojikamente, psikolojikamente, paedagojikamente no sosiolojikamente.
[2] Nia signifikadu katak ema ne’ebé maduru ona fizikamente, maibé sidauk tasak iha personalidade no ka profesaun.
0

Add a comment

Loading